Peti hrvatski iseljenički kongres, koji se od 30. lipnja do 3. srpnja održava na Sveučilištu u Mostaru, u prvom radnom dijelu ponudio je dvanaest panela na kojima je svoje radove izložilo oko sedamdeset sudionika.

Paneli su obuhvaćali teme gospodarstva, digitalizacije, baštine, vrijednosti kontakata, povezivanje sa iseljeništvom, identitet, migracijske procese, suvremene politike, izgradnju veza i povezivanje kroz sport.

Kongres koji se odvija pod geslom "Izazovi i perspektive zajedništva” obuhvaća 150 izlaganja i više od 200 sudionika koji razgovaraju o iseljeničkim i migracijskim temama.

Gospodarski forum s težištem na ekonomiji i poduzetništvu

Gospodarski forum u okviru Petog hrvatskog iseljeničkog kongresa na Sveučilištu u Mostaru održan je u dvorani „Sokrat“ pod moderiranjem Ivića Pašalića, poduzetnika.

Pašalić je na početku kazao kako će na forumu u fokusu biti izgradnja digitalne platforme za gospodarsko povezivanje poduzetnika hrvatskog podrijetla širom svijeta i mogućnost visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj i BiH kao oblik gospodarske suradnje i povezivanja domovinske iseljene Hrvatske.

Jedan od sudionika foruma Darinko Bago, predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika istaknuo je kako svijet pokreću konkretni prijedlozi, vizije i realizacija, dok širenje negativnih vibracija svijet vodi u destrukciju.

Đuro Njavro, osnivač Zagrebačke škole ekonomije poručio je kako je pitanje iseljeništva danas različito od generacije naših djedova jer mladi izvan domovine sada detaljnije prate Hrvatsku i događanja nego što je to bilo moguće ranije, o svemu su informirani i imaju stavove, komuniciraju i ne mogu zaboraviti jezik.

Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH govorio je o tomu s čim hrvatska komponenta u FBiH raspolaže kada je u pitanju gospodarstvo te s čime može napraviti platforma u poslovnom smislu.

Mario Kordić, gradonačelnik Mostara podsjetio je na razdoblje kada Mostar nije imalo Gradsko vijeće naglasivši što to znači za lokalnu sredinu koja ima više od 100 tisuća stanovnika, dva sveučilišta, javna poduzeća i ustanove.

Na forumu su još sudjelovali Darijo Jerković, predsjednik Upravnog odbora Gospodarske komore FBiH, Zdenko Klepić, prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom SUM te Vedran Šimunović ispred Intera tehnološkog parka Mostar.

Doprinos Katoličke Crkve Bosne i Hercegovine inozemnoj pastvi

Na panelu kojim je moderirao Tomislav Markić pod nazivom „Doprinos Katoličke Crkve Bosne i Hercegovine inozemnoj pastvi“ sudjelovao je don Rajko Marković, župnik župe Stolac koji je govorio o temi „Don Petar Vuletić – Šjor“.

Pavo Jurišić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu izlagao je na temu „Svećenički život Dragutina Kambera u službi crkvi i narodu“.

Adolf Polegubić, glavni urednik glasila hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj „Živa zajednica“ osvrnuo se na doprinos banjolučke biskupije hrvatskom inozemnom dušobrižništvu koji je prikazao doprinos svih svećenika te biskupije.

Fra Ante Marić iz Mostara izlagao je o djelovanju fra Dominika Mandića podsjetivši kako je pomogao mnogim unesrećenim i protjeranim s prostora novoosnovane komunističke Jugoslavije, ali i da je jedan od najznačajnijih hercegovačkih franjevaca uopće.

Zvonimir Ancić ispred Hrvatske biskupske konferencije kroz izlaganje je pričao o don Mati Koliću, hrvatskom misionaru na Novom Zelandu koji je zauzeto skrbio, snažnim domoljubnim nabojem, kako hrvatski čovjek u tuđini ne zaboravi svoje korijene te sačuva svoj jezik, običaje i svijest o pripadnosti hrvatskome narodu.

Digitalizacija baštine

Panel „Digitalizacija baštine“ moderirala je Irena Miholić, dok je uvodno izlaganje imala Tatjana Petrić sa Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom „Pristup i promocija glagoljskoj baštini u digitalnom okruženju“.

Ivana Hebrang Grgić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o digitaliziranim izvorima o povijesti Hrvata u Novome Zelandu te važnosti međuinstitucijske suradnje i otvorenoga pristupa.

Toni Marić ispred Društva za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine, Široki Brijeg imao je izlaganje o temi „Digitalizacija podataka o elementima nematerijalne kulturne baštine Hrvata u BiH“, naglasivši kako prikupljeni, obrađeni, digitalizirani i prezentirani materijali daju uvid u bogatstvo kulturne baštine Hrvata u BiH, doprinose očuvanju identiteta, mogu poslužiti kao osnova za gospodarski samoodržive projekte kao i poticaj za veći angažman mladih naraštaja u promociji svog kulturnog naslijeđa.

Koraljka Kuzman Šlogar s Instituta za etnologiju i folkloristiku govorila je o virtualnoj suradnji, odnosno suradnji bez granica istaknuvši kako su digitalne platforme ključna točka digitalne transformacije kulturnih i znanstvenih institucija.

Vlatka Lemić sa Sveučilišta u Zagrebu predstavila je temu „Živa baština – digitalni alati“ gdje je govorila o aktivnostima i iskustvima vezanim uz razvoj i primjenu digitalnih alata u arhvima nastalih u okviru aktivnosti konzorcija ICARUS.

Ilija Musa sa Sveučilište u Mostaru prezentirao je kulturnu baštinu BH Hrvata kroz kulturnu rutu Kosača gdje je predstavio rezultate digitalizacije 200 kulturnih izložaka, kreiranje kulturno-turističke rute Kosača i pet najvažnijih lokacija na toj ruti.

Društvo promjena

Na Kongresu je održan i panel „Društvo promjena – izazovi za pojednice i zajednice“ kojega je moderirala Tanja Trošelj Miočević.

Tom prilikom Elizabeta Mađarević iz Zagreba govorila je o suvremenim migracijama, ekonomskom neoliberalizamu i kulturološkim promjenama. Za razliku od nekadašnjih migracija koje su bile međueuropske, radne i većinom privremene,  Mađarević je istaknula kako su današnje migracije obilježene azilnim migracijama koje su izvaneuropske i kulturološki obilježene te nisu privremene.

Caroline Hornstein Tomić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar izložila je temu „Kako remigracija može pridonijeti razvoju domovine: Praksa u javnoj politici“.

Marko Soldo s Klinke Dr. Soldo & Soldo iz Njemačke dotaknuo se migracija u kontekstu funkcionalne i disfunkcionalne zajednice, s psihosocijalnog aspekta kazavši kako disfunkcionalna zajednica narušava društvo i stvara nezadovoljstvo kod pojedinca, koji tada traži svoju sreću negdje drugdje, pod tuđim suncem.

Mirko Vukšić s Privatnog psihijatrijskog studija za psihoterapiju iz Švicarske govorio je o emotivnosti iseljenika.

Sanja Seljan, Antonio Kovač i Ivan Dunđer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radili su pod temom „Izazovi digitalne komunikacije“, gdje su odgovorili na pitanja kako prepoznati lažne i zlonamjerne poruke kojima se traže informacije ili financijska sredstva.

Vrijednost kontakata i iskustava Hrvata iz dijaspore

Na Petom hrvatskom iseljeničkom kongresu održan je panel pod nazivom „Vrijednost kontakata i iskustava Hrvata iz dijaspore za poslovne prilike u Hrvatskoj“ kojeg je moderirao Don Markušić.

Na panelu je sudjelovao Fred Hrkać, povratnik iz Kanade koji je govorio o svojim iskustvima.

O važnosti izgradnje i očuvanja kontakata koji mogu biti od posebnoga značaja za poslovne prilike još su govorili i Josip Pavičić iz Kanade, Ivan Vlaho ispred Zagrebačke banke te Karlo Starčević ispred Pivovare Ličanka.

Djelovanje franjevaca u BiH

„Doprinos Katoličke Crkve Bosne i Hercegovine inozemnoj pastvi – Djelovanje franjevaca u BiH“ naziv je panela kojeg je moderirao fra Iko Skoko.

Fra Zdravko Dadić je tom prigodom govorio o Bosni Srebrenoj i njezinom nastanku i razvoju kazavši, između ostaloga, kako Bosna Srebrena danas ima vlastitu gimnaziju u Visokom i Franjevačku teologiju u Sarajevu. Dodao je da provincija ima 20 samostana i 90 župa (uključivši i župe vezane uz samostane), a još je istaknuo kako franjevci djeluju u župnom pastoralu, dok dio njih vodi Hrvatske katoličke misije u Europi i Australiji za iseljenike, te misije u Africi i Albaniji.

Fra Iko Skoko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru predstavio je rad pod nazivom „Hercegovačka franjevačka provincija – o nastanku i razvoju“ podsjetivši kako je sv. Franjo Asiški  osnovao Franjevački red 1209. godine, dok se godina 1291. uzima kao godina početka djelovanja Franjevačkog reda na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.

Fra Robert Jolić iz župe Klobuk govorio je o djelovanju u inozemstvu Hercegovačke franjevačke provincije, dok je fra Marinko Šakota iz župe Međugorje izlagao o fra Didaku Buntiću i iseljavanju iz Hercegovine.

Anto Pranjkić s Hrvatske radiotelevizije pisao je o temi „Fra Serafin Zečević – Hrvatski glas u dalekoj Kanadi“. Istaknuo je kako je fra Serafin Zečević nezaobilazno ime kada se govori o hrvatskim svećenicima koji su pastoralnom djelovali u svijetu.

Kulturna baština i identitet

Panel pod nazivom „Kulturna baština – identitet“ moderirala je Anita Martinac.

Mario Jareb ispred Matice hrvatske i Hrvatskog instituta za povijest govorio je o Matici hrvatskoj kroz 180 godina, njezinoj misiji i djelovanju s naglaskom na povezanosti s hrvatskim iseljeništvom.

Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača posvetio je svoj rad kulturnim institucijama Hrvata u BiH. Rad obuhvaća analizu trenutnog stanja hrvatskih institucija kulture u BiH, s osvrtom na prošlost, aktualno stanje te perspektive u svjetlu trenutnog društveno-političkog stanja u BiH.

Na panelu su još sudjelovali Stipan Tadić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Pavo Norac – Kevo iz Ministarstva hrvatskih branitelja s radom pod nazivom „Uloga Hrvatske zajednice Hercegovina u Stuttgartu u očuvanju hrvatskog identiteta kroz kulturu i jezik“.

Vedran Vidović ispred Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH govorio je o očuvanju nematerijalne kulturne baštine Hrvata u BiH kroz programe aktivnog rada s kulturno-umjetničkim društvima.

Žana Ćorić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH osvrnula se na potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske programima i projektima iz područja kulture s ciljem očuvanja identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Migracijski procesi

Migracijski procesi bili su tema panela kojeg je moderirao Dražen Živić.

O „Istarskom egzodusu“ govorila je Ljiljana Benčik ispred Hrvatskih pravica koja je istaknula kako su se u povijesti Istre dogodile velike promjene u sastavu stanovništva, od raznih seoba do pomora, od kuge u srednjem vijeku, ali masovno iseljavanje zbilo se dva puta i oba nakon dva svjetska rata.

Tado Jurić sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta izlagao je o temi „Big Data u istraživanju hrvatskih migracija“, dok su o migracijskim procesima između Hrvatske i Južne Amerike prema izgradnji transdisciplinarnog i transnacionalnog polja proučavanja govorile María Florencia Luchetti i Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti.

Jelena Nadinić (Asociación Croata Jadran, Argentina) predstavila je prvi popis Hrvata i njihovih potomaka iz Argentine.

- Poznato je da su mnogi Hrvati stigli u Argentinu tijekom četiri dobro diferencirana migracijska vala. Teško je znati točne brojke zbog poznatih povijesnih situacija pa je danas za Hrvatsku i za Argentinu važno znati koliko nas zapravo ima – poručila je Nadinić.

Na panelu je sudjelovala i Monika Komušanac s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a o procjeni vanjskoga migracijskoga potencijala Hrvatske uslijed dugotrajnih depopulacijskih procesa.

Identiteti i suvremene politike

Josipa Mijoč moderirala je panelom „Identiteti i suvremene politike“ na kojem je Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predstavio temu „Biti Hrvat u globaliziranom svijetu – poimanje hrvatskog identiteta među hrvatskim iseljenicima u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi te Australiji“.

Autori polaze od tumačenja kako je nacionalni identitet temelj samosvijesti, nacionalnog ponosa i zajedništva nacije, ali i suvremenog brendiranja država i nacija. Poseban je naglasak na ulozi hrvatskog identiteta u kreiranju odnosa hrvatskih iseljenika prema domovini, te jačanju zajedništva između domovine i dijaspore.

Rozalija Bregović Pračić s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Centra za poslovnu etiku govorila je o temi „Od Meljana do Melbournea – od migracija do iseljavanja“.

U online formati na panelu je sudjelovao i Alex Tudor ispred Hrvatske čileanske gospodarske i turističke komore (Cámara chileno croata de Comercio y Turismo, Chile) s temom „CROCHAMOVA putanja; od osnutka i posjeta predsjednika Tuđmana do danas“.

Daniel Nadinić ispred Argentinsko-hrvatske industrijske i gospodarske komora (Dalban S.A., Cámara Argentino Croata de Industria y Comercio) govorio je o Argentinsko-hrvatskoj komori.

Hrvoje Mandić sa Sveučilišta u Zagrebu te Miljana Glamuzina ispred Hrvatskog narodnog sabora BiH prezentirali su rad pod nazivom „Potomci Hrvata iz BiH u iseljeništvu“ u kojem su analizirali broj iseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine prema dostupnim izbornim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva.

Povezivanje dijaspore kroz sport

Miljenko Karačić moderirao je panel „Povezivanje dijaspore i domovine kroz sport“ na kojem su sudjelovali Joe Šimunić, bivši hrvatski nogometni reprezentativac, Marin Sopta, predsjednik Centra za istraživanje hrvatskoga iseljeništva te Josip Pavičić, Kanada.

Sudionici su, između ostaloga, govorili o Hrvatima koji su rođeni ili žive izvan današnje granice Republike Hrvatske, ali imaju veliki doprinos hrvatskom sportu.

Izgradnja veza

„Čuvanje i izgradnja veza između Hrvata koji žive izvan RH i domovine“ panel je kojeg je moderirala  Vlatka Lemić.

Katica Špiranac iz Slovenije i Nada Strasser iz Švicarske govorile su o čuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta i zajednicama u dijaspori. Istaknule su kako su hrvatski jezik, kultura i tradicija blago koje su Hrvati u iseljeništvu iz domovine sa sobom donijeli.

- Njegujemo ih i čuvamo kroz razne oblike aktivnosti u hrvatskim udrugama, na društvenim mrežama, u hrvatskim centrima kulture – poručile su autorice.

Zlata Vasiljević ispred Novinske izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ u Subotici govorila je o temi „20 godina od priznanja nacionalnom manjinom u Republici Srbiji i 20 godina od osnutka NIU Hrvatska riječ“.

María Cecilia Fernández Šarić (Asociacion Croata Jadran, Argentina) izlagala je rad na temu „75 godina povijesti Hrvatske udruge Jadran iz Buenos Airesa“

Damir Milić, predsjednik udruge „Za domovinu Hrvatsku“ iz Vukovara izlagao je o novim prijedlozima i projektima povezivanja Hrvata iz BIH i Hrvatske s iseljeništvom u izgradnji prosperitetnog svehrvatskog zajedništva i mogućnosti povratka Hrvata u domovine porijekla.

 Ivan Soldo ispred projekta „ZA-JEDNO“ govorio je o projektu istaknuvši kako, osim istraživačkog rada, projekt obuhvaća aktivnosti umrežavanja pojedinaca i organizacija u iseljeništvu i domovini s ciljem očuvanja hrvatskog identiteta i jedinstva Hrvata, razmjene iskustava te povijesnih i suvremenih vrijednosti, organiziranja sportskih, kulturnih i raznih drugih društvenih događaja, jačanja gospodarskih aktivnosti.

Djeca povratnika u obrazovnom sustavu

Posljednji panel prvog radnog dana Kongresa održan je pod nazivom „Djeca povratnika u obrazovnomu sustavu Republike Hrvatske“ kojeg je moderirala Zrinka Jelaska.

Na panelu su sudjelovali Dunja Pavličević-Franić, Lidija Cvikić i Katarina Aladrović Slovaček s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zatim Marija Bošnjak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Irina Budimir sa Sveučilišta u Mostaru.

Sudionice su predstavile spoznaje o nasljednim govornicima, ovladavanje i ovladanost hrvatskim u ranoj dobi, o načinima podizanja svijesti o inojezičnomu razvoju hrvatskoga, o potrebi za društvenom uključenošću u bavljenje povratničkom skupinom useljeničkih govornika.