fastly:a5805f76-studenti_1614159371_40
Učitavanje...
Loše navike studenata u Mostaru - Kakva im je prehrana i način života, bave li se fizičkim aktivnostima
24.02.2021

Valerija Bago/SUM Sova

U današnje doba, u kojemu svi nekamo žure, teško je pronaći dovoljno vremena za sebe pa su i nezdrave navike postale naša svakodnevica, a fast food uobičajeni izvor prehrane. Kada je riječ o prehrambenim navikama, stilu i načinu života, tjelovježbi i slično, posebno je zanimljiva skupina u koju spadaju studenti. Kažu da si ono što jedeš. Jesam li onda koka ako jedem piletinu? Naravno da takve stvari ne treba shvaćati doslovno, no sve što pojedemo postaje dio nas. I dobre i loše namirnice sadrže određeni broj kalorija. Postoji određena suma kalorija koja se dnevno mora zadovoljiti i nahraniti naše stanice, ali postoji i mogućnost da ćemo lošim izborom ostaviti naše stanice gladnima vrijednih nutrijenata. Nutrijenti pak označavaju hranjive tvari potrebne za rast, razvoj te normalno funkcioniranje organizma, a dobivamo ih hranom i pićem. To su ukratko masti, ugljikohidrati, proteini, vitamini, minerali i sl., koji naposljetku daju potrebnu energiju organizmu. No u svemu mora postojati ravnoteža pa tako i u prehrani. Mnogi će se složiti da se njihova hranidbena piramida kreće obrnutim redoslijedom u svakodnevnoj prehrani. Na pitanje imaju li studenti posljedice izazvane nezdravim prehrambenim navikama odgovorila je doktorica studentske ambulante i obiteljske medicine Doris Martinović:

„Studenti često zanemaruju važnost redovitih i zdravih obroka, a prehrana se uglavnom svodi na studentsku menzu ili fast food, odnosno na jednolične i neujednačene obroke. Nedovoljno su zastupljene biološki vrijedne namirnice poput ribe, mlijeka, voća i povrća. Preskakanje doručka, neredoviti i nekvalitetni doručci dovode do različitih zdravstvenih tegoba. Najčešće su to: manjak energije, pad imuniteta i problemi s probavnim sustavom. Preporučuje se jesti 3-5 puta dnevno obroke sastavljene od raznovrsnih namirnica koje će sadržavati esencijalne vitamine, minerale, bjelančevine i zdrave masnoće.“

Prema urađenoj anketi objavljenoj u galeriji fotografija, šest od deset studenata ima tri glavna obroka i nekoliko međuobroka. Tri od deset ispitanih studenata jede onda kada osjeti potrebu za hranom, a samo jedan od deset studenata jede jednom dnevno nakon fakultetskih obveza. Četiri od deset ispitanih studenata ujutro će najprije popiti čaj, a šest od deset ujutro će prvo popiti kavu. Uz kavu ipak najbolje idu cigarete pa su tako naši studenti priznali da četvero od deset ispitanih svakodnevno konzumira cigarete. Što se tiče alkohola kao još jedne, moglo bi se reći ustaljene studentske pošasti, svi ispitani studenti složili su se da povremeno uživaju u alkoholu, ali kako navode, umjereno. Student novinarstva i povijesti Ivan Marijanović izjavio je: „Najvažnije su u svemu tome volja i želja za uspjehom i rezultatima koji bi trebali sami doći ako se pridržavamo uputa i pravilnoga načina ishrane. Iako se ponekad teško pridržavati uputa s obzirom na to da smo kao studenti često osuđeni na brzu hranu, mislim da se uz malo truda može uspjeti.“

Studenti su sve manje aktivni i zaista je malo onih koji održavaju kondiciju. Tako razlikujemo većinu koja je neaktivna i manjinu koja je preaktivna. Oni koji se ubrajaju u potonju, ozbiljno treniraju i do šest puta tjedno. Onih koji su između nažalost je sve manje.

„Veći dio današnje populacije trenira prvenstveno zbog izgleda, ali dobar dio ljudi na putu do izgradnje željenoga tijela shvati koliko je zdravlje bitno“, izjavio je fitness trener Marinko Krtalić. Uz to je naveo da se danas zdravlje sve češće pogrešno tumači u medijima, posebice na društvenima mrežama koje su prepune savjetnika za dobru prehranu te plana i programa dobroga treninga.

„Prosječnoj osobi, rekreativcu preporučuje se 30 minuta dnevno neke sportske aktivnosti, minimalno 3-4 puta u tjednu. Dakle, to je neki minimum da bi se organizam, mišići i tjelesna postura pravilno razvijali. Mogu reći da trening vrlo pozitivno utječe na zdravlje, poboljšava dišni sustav, jača držanje tijela, smanjuje mogućnost ozljede, povećava izdržljivost i snagu mišića tijekom obavljanja svakodnevnih životnih poslova“, rekao je kineziolog Jure Delić. Prema njegovim riječima, populacija koja se najviše odaziva na treninge čini skupinu ljudi 18-40 godina, a ponajviše studenata.

Iako studenti slove za pasivne osobe sklone nezdravim navikama, ovim istraživanjem možemo zaključiti da su podijeljeni otprilike u omjeru 60:40 u korist nezdravih navika. No sve je više onih koji se počinju aktivno baviti nekim sportom te izdvajaju svojih sat vremena za pripravljanje zdravo jela. Ipak je, kako kaže stara latinska uzrečica, u zdravome tijelu i zdrav duh.

          

Učitavanje...
Učitavanje...
Povezano
Najnovije
Najčitanije
Partneri:
Sva prava pridržana © SUMIT 2024