Knjigu komunikologa i novinara Mateja Škarice „Hrvati Bosne i Hercegovine – naslijeđe i izazovi budućnosti“ (o kulturi, povijesti, identitetu i baštini jednoga naroda)’ objavio je zagrebački nakladnik. Nakon višegodišnjeg rada i priprema ovo djelo dostupno je hrvatskoj javnosti.
Riječ je o pregledu poznatih te manje poznatih događaja koji su oblikovali stvarnost zemlje pod međunarodnim nazivom Bosna i Hercegovina s koncentracijom na hrvatsku ulogu i opći doprinos.
Pojedina poglavlja uz ilustracije prate i terenska istraživanja. Na samoj naslovnici knjige kombinirani su geometrijski simboli kvadrata i trokuta s povijesnim pleterom tako da jedan dio odgovora pažljiviji čitatelj može pronaći sadržanog već na samom početku.
Osim spomenutog presjeka višestoljetne povijesti kao i složenog suodnosa s narodima u okruženju, autor se u djelu bavi analizom određenih identitetskih obilježja, simbolikom, kulturom te baštinom ovog najstarijeg i najmalobrojnijeg naroda. Od vremena ranog srednjovjekovlja (uspona različitih velmoža, banova, kraljeva, vojskovođa), primjerice razdoblja 14. i 15. stoljeća, tragova rane renesanse i prosvjetiteljstva – koji u Bosnu i Hum zbog strane okupacije i nametnutih ratova kao da nikad nisu niti pristigli – sve do turbulentnog 19. stoljeća koje obilježava formiranje modernih europskih nacija i tehnološkog 20. stoljeća kao dobu velikih svjetskih sukoba potpirenih ideologijama.
Posebno je obrađena kriza s početka 1990-tih godina, razdoblje stvaranja demokratskih država na području republika bivše Jugoslavije i u konačnici godine krvavog Domovinskog rata. Izdvojena su, te posebno analizirana razdoblja sredine 15. i 20. stoljeća odnosno oni dramatični društveno-politički trenutci koji su doveli do oblikovanja Bosne i Hercegovine kao i susjedne Hrvatske onakvim zemljama kakvih ih danas poznajemo – bilo da se radi o granicama, centrima upravljanja ili pak o nacionalnoj, vjerskoj i kulturnoj običajnosti.
Grad Mostar je također u posebnom tematskom fokusu s obzirom na njegov dugotrajni neriješeni političko-upravni status, podijeljenost i nevidljive međunacionalne granice.
Knjiga dolazi u vrijeme krize u zemlji, regionalnom okruženju i svijetu ali je i svojevrsna podrška hrvatskom narodu u BiH koji je u poprilično nezavidnoj situaciji s obzirom na svoj trenutačni položaj u kojem svakodnevno postaju upitna njegova prava, stoji u priopćenju.
Recenzent knjige dr. sc. Božo Skoko ističe kako se autor bavi identitetom BiH, s posebnim naglaskom na položaj i identitet Hrvata u toj državi tijekom povijesti i sadašnjosti te s izgledima za budućnost. Škarica se usredotočio na pitanja izgradnje i očuvanja identiteta hrvatske zajednice u toj složenoj državi, kako tijekom stoljeća, tako i u suvremenim političkim izazovima.
Recenzent fra Ante Marić navodi kako ova knjiga želi odgovoriti na mnoga teška pitanja te pridonijeti opstanku Hrvata na trusnom području BiH. Također želi odgovoriti i na aktualna pitanja poput nacionalnoga identiteta, očuvanja kulturno-povijesne baštine i života hrvatskoga naroda danas. Na svojoj su povijesnoj zemlji Hrvati svedeni do najmanjega konstitutivnog naroda, no ipak su se do danas uspjeli očuvati kroz turbulentna povijesna vremena, ističe recenzent Marić.
Knjiga “Hrvati Bosne i Hercegovine – naslijeđe i izazovi budućnosti (o kulturi, povijesti, identitetu i baštini jednoga naroda)” ima 350 stranica, podijeljena je na šest poglavlja – Međunarodni misterij zvan BiH – povijesna i društveno-politička uloga Hrvata u stabilizaciji zemlje, BiH – kratka povijest jednog međunarodnog neuspjeha, Pregled društveno-političkih i kulturnih prilika srednjovjekovne BiH, Postupna gradnja odlika identiteta u ključnom razdoblju srednjovjekovlja, Identitet bh. društva i različiti usporedni modeli. Knjigu prate brojne izvori, originalne ilustracije i fotografije.
Na kraju knjige su objavljeni popis uporabljene literature te kazalo osobnih imena.
Matej Škarica rođen je 1981. u Mostaru. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2005. završava studij novinarstva, a 2006. na Filozofskom fakultetu mostarskog Sveučilišta upisuje poslijediplomski studij pod nazivom Jezici i kulture u kontaktu, smjer novinarstvo. Autor je nekoliko knjiga, među kojima i knjige “Propaganda kroz europsku povijest”.
