fastly:zoran_tomic_1677482106_42
Učitavanje...
Rektor Tomić: U današnjem vremenu u visokom obrazovanju nema mjesta za status quo
27.02.2023

Sveučilište u Mostaru očekuje dinamično razdoblje. Reakreditacija državne Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete (HEA) kao i vanjsko vrednovanje, odnosno reakreditacija Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske. U pripremi je nova Strategija SUM-a za petogodišnje razdoblje, intenzivirale su se aktivnosti na području rankinga, osnovana je Zaklada SUM. O svemu navedenom i drugim akademskim pitanjima razgovarali smo s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoranom Tomićem.

Rektore, Sveučilište je u intenzivnoj pripremi za dvije reakreditacije. Što vas očekuje?

Kao što su ovih dana priopćile nadležne institucije iz Hrvatske i javni mediji Sveučilištu u Mostaru priznaju se diplome u Hrvatskoj i europskoj uniji, Razlog tome je naša institucionalna međunarodna akreditacija. Ove godine Sveučilište u Mostaru proći će i novu institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranju kvalitete u BiH. Za taj proces se intenzivno pripremamo na način da ispunimo sve zadane kriterije.

Isto tako Sveučilište je u intenzivnim pripremama za novu međunarodnu akreditaciju koju će provesti Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. To je iznimno zahtjevan proces reakreditiranja i od nas se u potpunosti traži da ispunimo europske kriterije i standarde. Samo kao primjer. Mi ćemo morati  dopuniti i revidirati ili usvojiti niz odluka i pravilnika poput pravilnika o studiranju studenata s invaliditetom, pravilnika o priznavanju neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, vodič kroz priznavanje neformalnog obrazovanja, odluku za primjenu alata za otkrivanje plagijata i druge propise.

Priprema se i nova Strategija Sveučilišta u Mostaru za petogodišnje razdoblje?

U procesu smo izrade nove Strategije Sveučilišta u Mostaru za razdoblje 2023. - 2028. godine. Kako se vrijeme mijenja i naše obveze prema misiji i viziji ali i društvu postaju izraženijim u novoj strategiji definirali smo 7 strateških područja. U odnosu na prethodnu strategiju nova strateška područja su osiguranje kvalitete i studenti i studenski standard. Strateški ciljevi u novoj Strategiji usklađeni su s ciljevima održivog razvoja UN-a. Siguran sam kako ćemo do travnja mjeseca imati modernu, provedivu strategiju s kojom ćemo moći odgovoriti na brojne ili sve izazove.

Internacionalizacija je jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Mostaru. Svjedočimo brojnim međunarodnim aktivnostima na Sveučilištu?

Jedna od aktivnosti koja je najzastupljenija u ovom segmentu je mobilnost studenata i nastavnog/nenastavnog osoblja. Mobilnost studenata osigurava razmjenu znanja, iskustva, usavršavanje jezičnih kompetencija, povećanje zapošljivosti, upoznavanje novih kultura i osobnog rasta i razvoja. Zadnjih godina broj studentskih mobilnosti je u porastu. Svakako, na povećanje dolaznih studenata utječe povećanje broja kolegija koji se mogu izvoditi na nekom od stranih jezika (preko 650) kao i studijski programi na engleskom jeziku. Značajno povećanje je i kod mobilnosti osoblja koje je proteklih godina povećano preko 400%. Imamo ugovore s visokoškolskim institucijama iz preko 35 zemalja, odnosno preko 115 međusveučilišnih sporazuma te 60 KA1 ugovora o mobilnosti.

Sveučilište je aktivno i u brojnim akademskim mrežama u svijetu?

Konkurentnost u međunarodnom akademskom prostoru osnažuje se i kroz aktivno participiranje u međunarodnim asocijacijama i mrežama. Sveučilište je član 15 najznačajnijih asocijacija (EUA, IAU, AUF, BUA i druge) i mreža koje su referentne za područje visokog obrazovanja. Posebno su značajne mreže nastale na ideji povezivanja sveučilišta iz EU čime se studentima omogućava stjecanje diploma kombiniranjem studija u nekoliko europskih zemalja (EUPeace Network i EMERGE).  Program zajedničkih i double degree diploma, posebno diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija, je uspješan način jačanja internacionalizacije i prepoznatljivosti visokoobrazovne institucije. Sveučilište u Mostaru je partner na dva takva studija. To su diplomski iz područja politologije koji se organizira u suradnji sa Sveučilištem Matej Bel iz Slovačke i poslijediplomski združeni doktorski studij u Austriji koji se izvodi kroz dva studijska programa.

Sveučilište u Mostaru već duže vrijeme radi na novim programima i projektima vezanim za izdavaštvo ?

Svjesni smo važnosti poticanja istraživačke izvrsnosti i razvoja znanosti. Smatramo kako je važno poticati zajedničku kulturu upravljanja znanstvenim informacijama kao ključnim ishodima istraživačkih aktivnosti, a u svrhu dobrobiti naše akademske zajednice. U okviru navedenog, a u cilju daljnjeg razvoja našega Sveučilišta i unaprjeđivanja kvalitete znanstvene komunikacije, poboljšanja međunarodne suradnje, promocije znanstvenih aktivnosti i uključivanja akademske javnosti ranije je osnovana je i Sveučilišna nakladnička kuća PRESSUM.

Koje su aktivnosti i projekti PRESSUM-a?

U okviru PRESSUM-a pokrenuto je nekoliko projekata. Projekt SUMPAUK baza obuhvaća sve znanstvene časopise sa Sveučilišta, a cilj razvoja ove baze je povećanje ukupne vidljivosti serijskih publikacija, digitalizacija te podizanje kvalitete i ujednačavanje standarda u razvoju časopisa. Repozitorij VIDRA za ocjenske radove (doktorate i diplomske radove) izgradili smo u cilju prikupljanja, čuvanja, ali i dijeljenja i osiguravanja dostupnosti digitalnih podataka i informacija iz ocjenskih radova. 

Pokrenuli ste i registar radova?

Registar radova odnosno bibliografija radova znanstvenika sa Sveučilišta u Mostaru će značajno doprinijeti otvorenosti, vidljivosti i slobodnom pristupu svim vrstama publikacija i istraživačkim podacima naših znanstvenika. Na istoj platformi PRESSUM planiramo osigurati otvoreni pristup za autorske i uredničke knjige E- knjige te repozitorij za istraživačke podatke. Sveučilište u Mostaru nastoji ovime poticati trendove otvorene znanosti i uporabu otvorenih formata i alata u procesu znanstvene komunikacije te samostalno osigurati potrebnu podršku za slobodan pristup publikacijama, istraživačkim podatcima u znanstvenim i obrazovnim ustanovama.

Ovih dana u medijima je aktualna i važna tema rankinga?

Veliki cilj Sveučilišta u Mostaru  je podizanje rankinga na svjetskim ljestvicama. Intenzivno se počelo raditi na tome čemu svjedoči činjenica da smo oformili poseban ured - Ured za međunarodni ranking. Naime, relevantne ranking ljestvice imaju veoma zahtjevne i opširne aplikacijske obrasce koje obuhvaćaju različite kategorije i područja koja se prate kod mjerenja kvalitete određene obrazovne institucije, npr. nastavni proces i podučavanje, znanost i istraživanje, održivi razvoj, međunarodna perspektiva itd. Stoga je potrebno kontinuirano kroz cijelu godinu pratiti parametre i prikupljati podatke kako bi sve bilo spremno kada se približi rok za prijavu.

Što su ključne zadaće ureda za međunarodni ranking?

Ured ima zadatak pratiti sve metodologije ranking ljestvica kao i aktualne politike i preporuke generalno za razvoj/napredak sveučilišta te konzekventno tome predlagati određene inicijative koje će poboljšati razinu kvalitete sukladno zadanim ciljevima. Aktivnosti Sveučilišta u Mostaru su puno veće nego što se vidi od priloženih rezultata, stoga bi rad navedenog Ureda trebao značajno pridonijeti vidljivosti SUM-a na europskoj i svjetskoj akademskoj sceni upravo kroz ciljne ranking ljestvice.

Već je poduzeto više aktivnosti?

Otkad je oformljen Ured aplicirali smo na WURI Ranking (Svjetska sveučilišta sa opipljivim/stvarnim utjecajem) u tri kategorije: Društvena odgovornost, Etika i integritet, Krizni menadžment i Napredak u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Obaviješteni smo da smo uspješno prošli proces prijave, a konačni rezultat rangiranja očekujemo na ljeto kada se obrade sve prijave. Također smo aplicirali i na QS World University Ranking ljestvicu, koja je uz Timesovu i Šangajsku najprestižnija ljestvica u svijetu.

Timesova ljestvica, kao jedna od najprestižnijih, je i jako zahtjevna?

Cilj nam je aplicirati sad u ponovni krug Timesove ljestvice svjetskih sveučilišta, a posebno nam je zanimljiva njihova ljestvica Impact Rankings koja procjenjuje sveučilišta  u odnosu na ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Posebice jer je Sveučilište u Mostaru snažno opredijeljeno  ostvarivanju 17 UN-ovih međusobno povezanih i ambicioznih ciljeva održivog razvoja kojima se rješavaju glavni izazovi u razvoju s kojima se zapravo suočavaju ljudi širom svijeta te na taj način dati svoj obol u postizanju istih u BiH, a time i u svijetu. Navedene ciljeve će SUM uvrstiti i u Strategiju razvoja Sveučilišta u Mostaru za naredno razdoblje. Rokovi za ove dvije Timesove ljestvice tek slijede tako da smo u procesu prikupljanja svega potrebnog kako bi ostvarili uspješnu prijavu. Nastavit ćemo raditi kako bi poboljšali svoj status na ljestvicama na kojima se već nalazimo: Webometrics, GreenMetric i QS kao i pokušati se rangirati na drugim aktualnim ranking ljestvicama koje relevantno prate napredak i kvalitetu visokoobrazovnih institucija u svijetu na svim razinama.

Za napredak ključni su znanstveni radovi?

Times World University Rankings, glavna Timesova ranking lista, imaju tri preliminarna uvjeta, na Sveučilištu se trebaju izvoditi: preddiplomski studiji, pokrivati više različitih znanstvenih područja, npr. ne smije biti 80% ukupnih publikacija/radova iz samo jednog područja i prag od 1000 relevantnih znanstvenih radova/publikacija u u WoS-u i SCOPUSU zadnjih pet godina, a najmanje 150 godišnje. Trenutno, nijedno Sveučilište iz BiH nije na TIMES-ovoj ljestvici, ali ova tri uvjeta su nužna da bi uopće ušli u daljnji proces.

Postoji i TIMES Impact Rankings?

TIMES Impact Rankings – TIMES-ova ranking ljestvica procjenjuje sveučilišta prema ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Dakle, na nju ciljamo ući u sljedećem krugu. Jedina visokoobrazovna institucija u BiH koja je trenutno na njoj je Internacionalni univerzitet u Sarajevu (International University of Sarajevo-IUS) – oni su privatni univerzitet. Također, QS University Rankings (nakon Timesove i Šangajske jedna od boljih ljestvica) isto prati radove i citiranost samo iz SCOPUS-a (također period od zadnjih godina). Na toj je ljestivici Univerzitet u Sarajevu kao jedina visokoškolska institucija iz BiH. Dakle, ključno je jačati objavljivanje kvalitetnih znanstvenih publikacija (WoS i SCOPUS), a ono što se prati na ovim ljestvicama je i citiranost tih radova/publikacija od strane drugih autora koji su isto u WoS-u i SCOPUS- u.

Kako podići vidljivost u tako postavljenim pravilima igre?

Jedan od načina je i jačanje domaćih sveučilišnih časopisa jer bez obzira na njihovu tradiciju izlaženja i sl. ako nisu vidljivi u ključnim (konkretno gore navedenim) bazama dolazimo do zaključka da nemaju ni neku svrhu.

Sveučilište je osnovalo i Zakladu SUM?

Senat Sveučilišta u Mostaru pokrenuo je inicijativu za Utemeljenje Zaklade SUM sa osnovnom svrhom prikupljanja novčanih sredstava za studente s slabijim imovinskim stanjem kojima je potrebna pomoć pri studiranju. Zakladu vodi Marijan Tustonja, voditelj našeg Ureda za studente s invaliditetom. Zakladu će pomagati zaposlenici Sveučilišta izdvajajući 1, 2, 5, 10 ili više KM mjesečno. Također intenzivno ćemo raditi da se u ovaj projekt uključe i građani i svi oni koji žele pomoći naše studente. Vjerujemo da ćemo uspjeti svake godine osigurati značajna sredstva za pomoć studentima.

Imate vrlo intenzivnu međunarodnu suradnju. U zadnje vrijeme se izdvaja suradnja s državom s Izrael?

Izrael je naš strateški partner u razvoju IT tehnologije i transferu znanja. Poznato je da smo potpisali sporazum s Holon institutom, kao javnom visokoškolskom institucijom iz Tel Aviva i Azrieli College u Jerusalemu. Od potpisivanja do danas radimo na zajedničkim programima, razmjenjujemo profesore i dizajniramo novi diplomski i doktorski program. Tijekom ožujka nastavit ćemo razgovore u Izraelu s tim da se suradnja proširuje na područje biomedicine i agronomije. Naši dekani bit će u posjeti i radnim sastancima kako bi otvorili širu perspektivu razvoja. Dugujemo zahvalnost izraelskom veleposlanstvu u Albaniji i BiH na iznimnoj potpori za sve naše inicijative.

Sveučilište u Mostaru usvojilo je službenu definiciju antisemitizma povodom dana sjećanja na Holokaust?

Senat Sveučilišta u Mostaru je službeno usvojilo radnu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust. To je naš doprinos vrijednosti i pristup borbe protiv svih oblika mržnje. Sveučilište u Mostaru neće stati na tome. Mi ćemo pokrenuti i kolegij na kojem će se govoriti o Holokaustu i želimo da svaki dan bude dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve holokausta, genocida europskih Židova kojeg je nacistička Njemačka provodila između 1941. i 1945. godine.

Ove godine održat će se i Sveučilišni gospodarski forum?

U suradnji s Gospodarskom komorom FBiH organizira treći gospodarski forum 3. svibnja 2023. u okviru Mostarskog sajma. Na forumu će biti riječi o inovativnost i prilagodbi visokog obrazovanja potrebama suvremenog tržišta rada, izazovima (pravedne) energetske tranzicije te o tome što kandidacijski status BiH donosi kada je riječ o EU fondovima, odnosno koje su mogućnosti i perspektive. Sveučilište u Mostaru je kroz prethodna dva gospodarska foruma, ali i kroz svakodnevni rad u komunikaciji s gospodarstvenicima kako bi sinergijski poboljšali studijske programe i u konačnici obrazovali kadar sukladno potrebama gospodarstva, odnosno suvremenog tržišta rada.

Sveučilište u Mostaru jedno je od prvih sveučilišta na ovom prostorima koje izrađuje IT digitalnu strategiju?

Sveučilište u Mostaru prepoznaje važnost digitalizacije i njezinu ulogu u razvoju visokoga obrazovanja, istraživanja i suradnje s poslovnim svijetom. Kako bi se osiguralo da Sveučilište u Mostaru bude vodeće u digitalnome dobu, izradili smo strategiju digitalizacije. Svrha je ove Strategije da pomogne Sveučilištu u Mostaru da se prilagodi i iskoristi prednosti digitalizacije te da ostvari svoj puni potencijal kao inovativno i konkurentno visoko obrazovno i istraživačko središte.

Jesu li ti novi iskoraci namijenjeni potrebama tržišta?

Sveučilište u Mostaru mora pratiti potrebe tržišta rada posebice u kontekstu transformacija koje uzrokuje tehnološki razvoj i sveopća primjena digitalnih tehnologija, osobito u informacijskim tehnologijama u visokotehnološkome sektoru. Ovo je jedinstvena prilika Sveučilištu da radi općega nedostatka kvalificiranih IT kadrova pruža bolju podršku regionalnoj ekonomiji i brzorastućemu IT sektoru u regiji. Tako će SUM pridonijeti i razvoju globalne konkurentnosti. Digitalna transformacija rapidno mijenja sva područja života i rada uvodeći nova kompetencijska područja za radnu snagu, kao što su blockchain, IT u oblaku, novi poslovni modeli, internet stvari, robotska automatizacija, umjetna inteligencija, inovacije i kritičko razmišljanje, virtualna i prilagođena stvarnost, podatkovna znanost, cyber sigurnost, digitalna transformacija. Iskorištavanje digitalnih tehnologija kao ključnoga čimbenika promjena u društvu u narednome desetljeću, koje će promijeniti obrazovanje, poslovanje, javnu upravu kao i društvo općenito, predstavlja priliku kao i opasnost za razvoj.

Koji su izazovi pri realizaciji tih ideja?

Uz prilike koje donosi digitalna transformacija svjesni smo i da postoje izazovi na koje je potrebno obratiti pažnju, posebno kada je riječ o zaštiti privatnosti, kibernetičkome kriminalu i prepoznavanju pogrešnih informacija i namjernih dezinformacija. Za sve ove izazove predvidjeli smo preventivne i reaktivne aktivnosti. Najveći izazov u ostvarenju Strategije osiguravanje je ljudskih kapaciteta kako bi bili spremni na promjene koje donosi digitalizacija. Sveučilište u tome smjeru poduzima i nastavit će poduzimati korake kako bi u ovaj proces uključili cjelokupno društvo na principima jednakosti, partnerstva i zaštite ranjivih skupina.

Može li Sveučilište u Mostaru postati digitalno zrelo sveučilište?

U ovome desetljeću digitalna tehnologija može predstavljati ključan pozitivni čimbenik u razvoju. No, moguće i negativni ako kao društvo ne napravimo pravovremene i odlučne strateške korake, pogotovo imajući u vidu društvenu štetu koju je nanijela pandemija COVID-19, ekonomske i energetske nestabilnosti i druge krize pred kojima društvo stoji. Vizija Strategije postavljena je ambiciozno i zahtjevno, ali i realistično i relevantno. Postati digitalno zrelo Sveučilište na regionalnoj i europskoj razini, biti inovativno, agilno i sigurno te sačuvati suverenitet u digitalnome području važne su i potrebne komponente koje su nužne za uspješnu digitalnu transformaciju Sveučilišta. Fokus na visokokvalitetne stručnjake ključan je za postizanje ovih ciljeva.

Postavili ste Viziju digitalnog razvoja do 2030?

Do 2030. SUM će djelovati i razvijati se u strateškim područjima u svezi s digitalnim područjem, obuhvaćajući Sveučilište, obrazovni sustav, ali i društvo u cjelini, kao institucija čiji je jedan od ključnih mandata pridonositi društvenomu napretku. Strateška područja su digitalno zrelo sveučilište, digitalno korisničko iskustvo SUM-a, digitalne kompetencije i razvoj digitalnoga okruženja, podrška istraživanju, razvoju i inovacijama i podrška društvenomu razvoju i transformaciji. U svome djelovanju u digitalnome području SUM (kao i SUMIT) vodi se načelima: investiranje u ljudski kapital, razvoj kompetencija, partnerstvo, međunarodna usklađenost, integritet usluga, povezivanje regija, održivost, digitalni pristup – digital first, sigurnost i zaštita podataka te inkluzivnost i univerzalni dizajn. Za ovu viziju i dizajniranje navedenih mogućnosti najveće zasluge pripadaju pomoćniku rektora prof. dr. Tomislavu Volariću.

U tijeku su izrade novih nastavnih planova i programa?

Nakon svake četiri godine sustavno prilazimo reviziji i izradi novih i suvremenih nastavnih planova i programa. To su programi koji moraju odgovoriti na izazove modernog obrazovanja. Obrazovanje, bolje reći kvaliteta obrazovanja je naše prvo strateško područje u strategiji. Mi težimo i moramo svaki dan postizati veće standarde. Naš ciljevi tiču se europskih standarda obrazovanja. Zato i radimo europsku reakreditaciju. Veći broj fakulteta je već izradio nove nastavne planove i programe i njih usvaja Senat. S novim nastavnim planovima i programima moramo se mijenjati unutra. Svaki pojedinac. Moramo se prilagođavati, učiti i stjecati nove vještine kako bi u svemu bili konkurentni.

Kako ste doživjeli vijest da se samo sa Sveučilišta u Mostaru priznaju diplome i Hrvatskoj i Europi iz BiH?

Priznanje je to našem radu, ali prije svega i obveza i opomena. Ako radimo naporno u skladu s europskim standardima, ako se mijenjamo i težimo biti izvrsni, rezultati će biti prepoznati i prihvaćeni. U visokom obrazovanju u vremenu u kojem živimo nema statusa quo. Stalno moramo težiti većim i boljim rezultatima. Na to nas obvezuju naši studenti, ali i društvo. Moramo popravljati sve nedostatke i stalno se dizati i jačati. To je naša obveza.

Jeste li zadovoljni projektima na Sveučilištu?

Sveučilište u Mostaru je u prošloj kalendarskoj godini imalo 40 projekata, a u 2021. ukupno imali smo 58 projekata. Vratimo li se godinu dana unazad onda tj. u  2020. imali smo još i više projekata. Ta statistika ukazuje da nismo zadovoljni brojem projekata iako naš Ured za projekte radi vrlo intenzivno i stručno. Bosna i Hercegovina je u procesu približavanja Europskoj uniji. Otvara nam se nova perspektiva i morat ćemo se bolje pripremiti i jačati na tom području.

Učitavanje...
Povezano
Najnovije
Najčitanije
Partneri:
Sva prava pridržana © SUMIT 2024