U Muzeju Moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru otvorena je retrospektivna izložba akademskog umjetnika Muhameda Bajramovića. Retrospektiva 1966. - 2023. predstavlja stvaralaštvo umjetnika od njegovih najranijih radova do recentnih slika iz 2023. godine. Izložbenim postavom, predstavlja se po prvi put mostarskoj publici, a kustos izložbe je povjesničar umjetnosti Toni Barać.
Uz brojnu publiku na otvorenju su bili nazočni ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Marin Ivanović, kustos izložbe Toni Barać, sam umjetnik prof. Muhamed Bajramović i rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Zoran Tomić koji je i otvorio ovu izložbu.
Kustos Barać ponudio je genezu Bajramovićeva stvaralaštva od najranijih zabilježenih do recentnih radova postavljenih na izložbi ističući cikluse Žeoksi – Zeničko DNK, Verikalni, Horizontalni i Naizmjenični ritam, Strukture. Kao posebnost ističe ambijentalnu
ukorijenjenost kao okosnicu umjetničkog stvaralaštva Muhameda Bajramovića koja se ističe po uporabi estetskih postulata koji su asocijativni na zenički kraj kao mjesto rođenja, željezara kao generator društvene i ekonomske promjene, slom jednog sustava i tranzicija društva memorirane u slikama, crtežima i instalacijama. Također napominje kako su na Bajramovićevo stvaralaštvo utjecali i kvalitetni profesori koju su na njega ostavili poseban utisak poput Mice Todorović.
Okružen istrošenim aluminijskim i željeznim komadima zeničkog kombinata na kojem živi stvara grafičke ploče, a hrđu koristi kao tintu kojom otiskuje svoje monotipije na papire, asfaltne podloge i sl. Tkalački stan kojeg je gledao dok mu je baka prela odjeću memorirao je objektima-slikama izrađenih od niti vune često kombiniranih s elementima tradicionalnih ćilima odnosno ponjava. Barać zaključuje: Njegova Zenica, i rodno Tetovo, bila je i ostala inspiracija u njegovom umjetničkom stvaralaštvu, kroz koje je Bajramović stvorio vlastitu zavičajnu mitologiju kroz prizmu umjetničkog i industrijskog dajući onim predmetima, koji to na prvi pogled i nisu, umjetničku vrijednost.
Osvrćući se na prostor Muzeja u kojem izlaže, Bajramović smatra kako ga za tu instituciju veže ista umjetnička misija, a to je stvaranje zajedničkog prostora duhovne i likovne memorije kroz umjetnička događanja. Važnost toga vidi u oplemenjivanju duha jednog društva odnosno kao civilizacijsku značajku bilo koje države tako i u ovom slučaju Bosne i Hercegovine. Smatra kako je ova izložba kruna njegove karijere, a o kvaliteti rada sud ostavlja likovnoj publici i stručnoj kritici, piše Večernji.ba
