Predavanjem „(Pri)povijest odozdol - artikulacija likova i pripovjedača u Andrićevoj Prokletoj avliji“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u organizaciji studija Hrvatskoga jezika i književnost, uz predavačicu prof. dr. sc. Perinu Meić, obilježeno je sjećanje na Ivu Andrića, prvog laureata Nobelove nagrade za književnost, za djelo Na Drini ćuprija.
Prof. dr. sc. Perina Meić govorila je o načinu na koji su predstavljeni likovi i pripovjedači u Andrićevom romanu Prokleta avlija, objavljenom prije 70 godina, 1954. godine. „Okrugla obljetnica bila je povod da se podsjetimo na dan kada je Andrić dobio Nobelovu nagradu, kao i na vrhunsku poetiku njegovog stvaralaštva“, kazala je prof. Meić.
Prof. Meić je istaknula kako je Prokleta avlija osobita vrsta povijesti-pripovijesti odozdol, u kojoj i likovi s margine, kroz pripovijedanje, dobivaju pravo na svoju priču, pravo na svoj glas. „Taj glas danas nam govori o mnogim temama: o totalitarizmu, nametnutoj krivnji, osjećaju nepripadanja, drugačijosti i posebnosti. Govori i o jednom povijesnom vremenu, ali iznad svega o umjetnosti pripovijedanja.“
Naglasila je kako je književnost u ovom romanu prostor slobode, kreacije, ali i subverzije. „Subverzija ovog romana, čini se, leži u činjenici da se likovima s ruba i margine daje pravo da imaju svoj glas. To, u nekome smislu, znači da oni jesu subjekti, a ne objekti pripovijedanja, vlastitog života. Književnost je, dakle, prostor, danas toliko potrebne slobode koja, u kombinaciji s kreativnošću Andrićeva briljantnog stila, čitatelja i danas ostavlja bez daha.“
Predavanjem se podsjetilo je na važnost Andrićeva djela i njegovu neprocjenjivu ulogu u oblikovanju književnog prostora, koji i danas pruža snažan glas svima onima koji su potisnuti ili marginalizirani. Kroz diskusiju o njegovim romanima, osobito Prokletoj avliji, sudionici su imali priliku ponovno otkriti duboku filozofsku i umjetničku snagu Andrićeve književnosti, koja je i nakon sedam desetljeća relevantna i iinspirativna.
Marija Sesar / Ivan Sesar
