Pružajući bogat spektar studijskih programa na različitim razinama obrazovanja Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru centar je proučavanja i učenja društvenih i humanističkih znanosti. Nudi preddiplomske, diplomske i doktorske programe, te programe cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, te kontinuirano doprinosi akademskoj zajednici. Također, Filozofski fakultet njeguje bogat kulturni i akademski život, organizirajući konferencije, predavanja, seminare i događaje koji doprinose kvaliteti studiranja. O pokretanju novog studija, online studiranju, misiji i zadaći Filozofskog fakulteta te o planovima za daljnji razvoj i napredak,  razgovarali smo s dekanom prof. dr. Draženom Barbarićem.

Gledajući na dugu i bogatu povijest, po čemu se Filozofski fakultet razlikuje od drugih ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru?

U visokom obrazovanju se ne može baš sve staviti na tržište rada i reći - ako ne može opstati, neka se ugasi. Posvećenost daljnjem razvoju humanističkih i društvenih znanosti na Sveučilištu u Mostaru trajna je zadaća i misija Filozofskoga fakulteta. Potonji nosi važan simbolički teret jer kontinuirano generira posebnost Sveučilišta, njegovu identitetsku profilaciju te trajnu zaštitu povijesne, kulturne i jezične baštine kao i raznolikosti hrvatskoga naroda u BiH. Fakultet neumorno radi na istraživanju i očuvanju hrvatskoga identiteta, sa stalnom referencom i upućivanjem na njezinu neraskidivu pripadnost europskom kulturnom krugu. Tomu svjedoči ugrađenost naših vrijednosnih postavki u novu Sveučilišnu strategiju te uvažavanje istih od strane menadžmenta Sveučilišta u Mostaru. U tom pogledu očuvanje “identitetskih studijskih programa” je nezaobilazan čimbenik sveukupnoga sveučilišnoga, ali i društvenoga razvoja. Istodobno posebnu pozornost obraćamo i na potrebe tržišta rada.

Iako Filozofski fakultet nudi široku lepezu studijskih programa, javlja li se potreba za pokretanjem novih?

Ove akademske godine pokrenuli smo novi studij Sigurnosne i međunarodne studije. Pune tri godine predano smo radili na izradi studijskoga programa koji će odražavati najviše standarde sličnih studija na najprestižnijim svjetskim sveučilištima, naravno, uz posebnosti koje BiH sa sobom nosi. Život u nestabilnoj državi sa stalnim pojavljivanjem različitih sigurnosnih ugroza više je nego dostatan razlog pokretanja ovoga studija. Novi je studij koncipiran i usuglašen sa svim relevantnim tokovima i trendovima unutar disciplina međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija. Nadalje, studij je prilagođen klasičnoj paradigmi ovih dviju disciplina, ali pored toga slijedi naputke i promjene koje donose organizacije poput ISA-e (International Studies Association) te ISSA-e (International Strategic Studies Association). Prateći moderne obrazovne trendove i potrebe studenata Sveučilište u Mostaru uvodi mogućnost studiranja na daljinu te tako i na Filozofskom fakultetu sljedeće akademske godine planiramo uvesti online studiranje za neke studijske programe na diplomskome studiju. Posebno ističemo da su u tijeku procesi izrade online diplomskih studija Novinarstva, Odnosa s javnošću te Europskih studija. Time omogućujemo inovativan pristup obrazovanju koje nudi pristupačno, fleksibilno i interaktivno učenje, a studentima se pruža prilika za razvoj digitalnih vještina koje su postale ključne kompetencije u suvremenom radnom okruženju. Naša je misija razvoj identitetskih studijskih programa na razini europskih standarda.

Što Interdisciplinarni doktorski studij nudi studentima?

Interdisciplinarni doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru usklađen je s Europskim bodovnim sustavom radi uspostavljanja zajedničkih kriterija za priznavanje predmeta položenih na drugim sveučilištima koja primjenjuju navedeni bodovni sustav. Od ove akademske godine prvi put je pokrenut smjer Socijalni rad uz kojega se još izvode smjerovi: Anglistika, Filozofija, Germanistika, Informacijske znanosti, Komunikacijske znanosti, Kroatistika, Latinski jezik, Politologija i Povijest. Svojom interdisciplinarnošću ovaj studij pruža širi humanističko i društveno utemeljen pristup jezičnim, povijesnim i kulturološkim posebnostima Europe, s osobitim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Nakon završetka studija stječe se akademski stupanj doktora humanističkih znanosti ili doktora društvenih znanosti s naznakom znanstvenoga područja, znanstvenoga polja i znanstvene grane koja se određuje prema temi doktorata, a doktorandi se potiču na predstavljanje vlastitih istraživanja i projekata. Posebnost našega doktorskoga studija je mnoštvo praktičnih radionica i samostalnoga istraživačkoga rada, čime se klasični model predmetne nastave zamijenili mnogo inovativnijim pristupom. Nadalje, u suradnji sa Doktorskom školom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofskoga fakulteta u Osijeku, te Sveučilišta Sjever organiziramo tradicionalnu doktorsku konferenciju Mladi znanstvenici u dijalogu, na kojoj mladi istraživači imaju priliku izložiti i raspravljati o dosezima i zaključcima svojih istraživanja.

Također, Filozofski fakultet nudi i programe cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja?

Na Fakultetu razvijamo programe cjeloživotnoga obrazovanja za različite ciljane skupine i naša je intencija da upravo Filozofski fakultet bude mjesto gdje se mogu osigurati dodatne kompetencije kao i obogatiti već postojeće kada govorimo o cjeloživotnome učenju. Uspješno smo proveli program ''Upravljanje i vođenje odgojno-obrazovne ustanove'' koji je bio namijenjen ravnateljima i onima koji to žele postati s ciljem osnaživanja kompetencija u procesu upravljanja i vođenja odgojno-obrazovne ustanove. U okviru ovoga programa ravnatelji su imali priliku upoznati se s aktualnostima iz područja primjene tehnologija u obrazovanju, komuniciranja, motiviranja kako bi lakše reorganizirati nastavni proces. Poseban fokus ćemo staviti na usavršavanje u području inkluzivnoga odgoja i obrazovanja za kojim se pojavljuje sve veći interes. Prema potrebi, i dostupnosti vanjskih partnera, razvijat ćemo i pokretati kratke module cjeloživotnoga obrazovanja s aktualnim i relevantnim temama. Na tome tragu u procesu izrade su tri dodatna cjeloživotna programa: Propedeutika; Djeca u riziku i djeca u kontaktu sa zakonom: izazov interdisciplinarnog pristupa, te obuhvatni katalog dodatnih usavršavanja i obuka za nastavnike srednjih i osnovnih škola.

U koje programe mobilnosti je uključen FF?

Još od 2009. godine Sveučilište, a time i Filozofski fakultet, uključeno je u program studentske i nastavničke mobilnosti Erasmus. Prvotno se projekt zvao Erasmus Mundus, a od siječnja 2014.  projekt se razvija pod nazivom Erasmus+. Riječ je o jednom od najuspješnijih projekata u EU koji uključuje razmjenu studenata, nastavnika, administrativnog osoblja sveučilišta diljem Europe, kao i druge aspekte obrazovanja, treninga i rada s mladima. Na Filozofskom fakultetu broj dolaznih i odlaznih mobilnosti studenata i nastavnika u okviru programa Erasmus+ u stalnom je porastu. Time Fakultet snažno doprinosi jačanju internacionalizacije na Sveučilištu, što je jedan od strateških ciljeva SUM-a. Nastavnici i administrativno osoblje najčešće se odlučuju za jednotjedne programe mobilnosti, dok studenti obično idu na jedan semestar tj. na petomjesečni boravak na stranom sveučilištu. Što se tiče dolaznih mobilnosti na Filozofski fakultet, pojedini strani studenti se odluče čak i na dvosemestralni boravak što nam je izuzetno drago. Pored programa Erasmus+ uključeni smo i u CEEPUS mrežu, s nešto rjeđim mobilnostima. Naši koordinatori na Fakultetu rade i na promidžbi ovih projekata mobilnosti. Primjerice na FF SUM svaki mjesec se održavaju diseminacijski sastanci, tzv. Erasmus kave – Erasmus2Go.

Ostvarili ste i suradnju sa sveučilištem Matej Bel u  Banska Bystrici u izvođenju zajedničkog diplomskog studija politologije. Jeste li zadovoljni dosadašnjom suradnjom?

2021. godine završnim obranama diplomskih radova petero studenata s Filozofskoga fakulteta okončan je prvi ciklus Zajedničkoga diplomskog studija politologije koji izvode Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta “Matej Bel” iz Banske Bystrice. Cijeli proces upravljanja organizacijom i provođenjem Zajedničkoga studija rezultirao je značajnom količinom znanja na području internacionalizacije naših studijskih programa kao i usklađivanja s partnerskim institucijama. Pozitivna iskustva navedenoga studija mogu se pretočiti u nove oblike sličnih studija na međunarodnoj razini, a na tom planu su već ostvareni ozbiljni inicijalni kontakti.

Koje su znanstvene konferencije koje Fakultet tradicionalno organizira?

Želimo dodatno unaprijediti znanstvene dosege i prepoznatljivost naših publikacija i znanstvenika. Potrebno je zadržati kvalitetu postojećih časopisa, godišnjaka i zbornika te kontinuirano raditi na njihovoj prepoznatljivosti putem ulaska u referentne bibliografske i citatne baze. U tom pogledu želimo dodatno etablirati prepoznatljivost naših časopisa “Hercegovina”, “Hum”, “Kultura komuniciranja” i godišnjak “Identiteti - kulture - jezici” kako bismo preko njih omogućili značajniju znanstvenu produkciju i reputaciju naših znanstvenika. Časopis Hercegovina ušao je u jednu od najprestižnijih svjetskih citatnih baza SCOPUS i do sada je jedini tiskani časopis u Bosni i Hercegovini koji se može pohvaliti ovim uspjehom. Tradicionalna godišnja konferencija “Identiteti - kulture - jezici” Fakulteta jedan je od najprepoznatljivijih znanstvenih događaja, a ove godine se obilježava deseta po redu i nosi naziv Umjetnost – Umjetna inteligencija – Umjetna stvarnost. Prošle godine smo s partnerskim Sveučilištem Sjever, Filozofskim fakultetom u Osijeku, Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku te Doktorskom školom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku revitalizirali i doktorsku konferenciju “Mladi znanstvenici u dijalogu”, koja je okupila više od 80 izlagača iz Estonije, Austrije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Dogovorena je kružna organizacija tako da će se 5. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Mladi znanstvenici u dijalogu održati u Osijeku, a radovi će biti objavljeni u časopisu Kultura komuniciranja. Uz navedene, u pripremi je nova konferencija radnoga naziva “ProgresSUM philologicum” koja bi obuhvatila filološke studije i teme.

U sklopu Fakulteta djeluje i Savjetovalište za studente? Što ono nudi studentima?

Psihološku potporu u savjetovalištu pruža nastavno osoblje studija Psihologije, koje ima iskustvo u radu sa studentskom populacijom. Savjetovalište za studente usmjereno je i prema davanju potpore studentima s invaliditetom. Uvijek naglašavamo da su studenti u fokusu svih naših strateških promišljanja i praktičnoga djelovanja. Uz kvalitetu nastavnih procesa, iznimno je važno osigurati pomoćne aktivnosti koje će pospješiti njihov kvalitetniji razvoj i obrazovna postignuća. S time u vezi, omogućujemo različite oblike izvannastavnoga angažmana (sport, kazalište...), a posebno mogućnosti karijernoga i psihološkoga savjetovanja u vrlo delikatnoj fazi njihovih života. U Karijernom savjetovalištu studente se poučava znanjima i vještinama koje im mogu pomoći u procesu samostalnog donošenja odluka vezanih za  karijeru. Savjetovatelji pomažu studentima identificirati vještine, ciljeve, osjećaje i ostale stvari koje su u vezi s obrazovanjem, karijerom i kontinuiranim razvojem.

Na Fakultetu djeluju brojne studentske udruge, koliko studenti sudjeluju i doprinose razvoju Fakulteta?

Na Filozofskom fakultetu aktivno je deset studentskih udruga i klubova, po čemu je najbrojniji na SUM-u. Podupiremo, potičemo i razvijamo izvannastavne aktivnosti studenata koje su sastavni dio akademskog života i kojima se podiže kvaliteta studiranja. Za studente je važno da uz primarne nastavne obveze budu uključeni i u izvannastavne aktivnosti koje im se nude na našem Fakultetu. Takve aktivnosti omogućuju im da prošire svoje vidike i kreativnost. I naš je Fakultet prepoznao važnost tih udruga pa studente potičemo i pomažemo im u radu. Na studijima gdje ne postoje formirane udruge ili klubovi, studenti aktivno djeluju s vodstvom studija ili u suradnji sa Studentskim zborom Filozofskog fakulteta. Izvannastavne aktivnosti tijekom studija uvelike doprinose kvaliteti obrazovanja i studentskom životu, predstavljaju iznimnu priliku za upoznavanje s različitim profesijama, pomažu razviti vještine koje mogu pomoći pri zapošljavanju nakon studija.

Jesu li prostorije Filozofskog fakulteta prilagođene studentima i osobama s invaliditetom?

Filozofski fakultet je u potpunosti prilagođen studentima s invaliditetom. Zgrada posjeduje dva prilaza, parkirna mjesta kao i dizalo unutar zgrade, a učionice su prilagođene za studente s invaliditetom. Također, jako smo ponosni i na postignutu inkluzivnost naših studenata s određenim stupnjem invaliditeta i maksimalnim prilagođavanjem njihovim potrebama. Različitim oblicima pokušavamo sudjelovati i u financijskom rasterećenju naših studenata, kako kroz povjerenstva za oslobađanje od školarine, nagrađivanjem te kroz participaciju u Zakladi SUM.

Kakvi su planovi za daljnji napredak i razvoj Fakulteta?

Ostati vjeran, što je upisano u strategiju SUM-a, razvoju i očuvanju društveno-humanističkih studija i znanstveno-istraživačkom radu na tim područjima. Ojačati internacionalizaciju i suradnju s partnerskim institucijama, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. To se posebno odnosi na povećanje broja nastavnih baza i partnerskih institucija unutar kojih naši studenti mogu obavljati praksu. Naposljetku, održati visku razinu nastavnih standarda uz njihovo stalno poboljšavanje i praćenje trendova u europskom visokoškolskom prostoru. Iskorak će svakako biti vidljiv u daljnjoj digitalizaciji i studijskim programima koji će se pored klasičnoga oblika moći izvoditi i u online formatu, tj. učenja na daljinu.